Kako ti mikroorganizmi mogu pomoći vašem zdravlju
Bakterije u hrani možda neće zvučati kao dobra stvar, ali kada je u pitanju probiotici, to jeste. Probiotici su živi organizmi, uglavnom bakterije ili kvasci, koji su od pomoći za vaše zdravlje. Oni žive u vašoj crevima i crevima i povezani su sa mnoštvom zdravstvenih koristi od sprečavanja oboljenja za lečenje poremećaja GI i poremećaja raspoloženja. U ovom članku pogledajte probiotike: šta su oni, šta rade i ko ih treba uzeti.
Šta su probiotici?
Probiotici su "dobri" mikroorganizmi koji su slični korisnim bakterijama u vašem stomaku, uzimajući ih kao dodatak ili hranu i pomažu u promoviranju dobre ravnoteže korisnih bakterija u vašem sistemu.
Neki od najčešćih probiotika su u porodici Lactobacillus ili porodici Bifidobacterium :
- L. acidophilus
- L. casei
- L. rhamnosus
- L. bulgaricus
- L. plantarum
- L. helveticus
- B. bifidum
- B. longum
- B. breve
- B. infantis
Kada se studije obavljaju na probiotici, oni određuju napone i doze, pa pogledajte u literaturu i razgovarajte sa svojim lekarom, možete vam pomoći da pronađete pravu vrstu probiotika za vas.
Koje su koristi probiotika?
Postoji mnogo razloga zbog kojih neko možda želi da uzima probiotike, jer se koriste kako za lečenje problema tako i za sprečavanje drugih. Neke upotrebe probiotika postaju sasvim uspostavljene, kao što je povratak korisnih bakterija u vaš mikrobiom nakon doziranja antibiotika; ili ih uzimaju za lečenje dijareje.
Druge oblasti istraživanja su još u toku, ali pokazuju obećanje u sprečavanju ili liječenju različitih uslova, uključujući:
- Netolerancija laktoze
- Helicobacter pylori (bakterija koja uzrokuje ulkuse)
- Visok krvni pritisak
- Infekcije kvasca
- Visok holesterol
- Zapesti
- Sindrom iritabilnog creva i kolitis
- Dijabetes tipa 2
- Rak debelog creva
- Infekcije usled oslabljenog imunološkog sistema
Probiotici takođe mogu doprinijeti zdravom starenju poboljšavaju imunološku funkciju.
Kako su probiotici uzeti?
Probiotici se mogu uzeti na nekoliko načina, uključujući:
- U jogurtu ili hrani: Jetanje jogurta je primarni način na koji su ljudi izloženi probiotici. Mogu se naći iu kefiru (piće tipa jogurt), pinot i fermentisana hrana, kao što su kimchi ili kiselina. U poređenju sa drugim oblicima probiotika, ova hrana pruža relativno nisku koncentraciju organizama.
- Kao prašak: Postoje i praškovi koji se sastoje od probiotika (pomešani sa punjenjem) koji se mogu mešati u tečnosti ili hranu i konzumirati. Mnogi od njih moraju biti hladnokrvni.
- U obliku kapsule: Uobičajeno je naći neke probiotike (naročito Lactobacillus acidophilus ili Bifidobacterium bifidus ) u obliku kapsula. Mnogi od njih moraju biti hladnokrvni.
- U "bisernom" obliku: Izgleda kao vrlo male, okrugle pilule, probiotični "biseri" su obloženi tako da prolaze kroz stomak i rastvaraju kada se nalaze u vašem crevnom traktu. Ovo bi trebalo da bude važno, jer želudacna kiselina može ubiti većinu korisnih mikroorganizama pre nego što dođu do creva, gdje stvarno mogu raditi.
Ko ne treba uzimati probiotike?
Ako ste na bilo kojoj vrsti imunosupresivnih lekova ili imunosupresovani (ako imate HIV, na primer), želeli biste da pitate svog doktora o probiotici pre nego što ih uzmete u bilo kom obliku. Izgleda da ne postoje nikakve dokumentovane interakcije lekova sa probiotikom.
Bottom Line
Koliko mogu da kažem, probiotici imaju puno potencijalnih prednosti i veoma malo nedostataka, iako još istraživanja još treba da se uradi. Razmotriću ih da ih dodam u moj režim, posebno u onim vremenima kada sam propisan antibiotike ili imam probleme sa probavom.
Izvori:
Iannitti T, Palmieri B. Terapeutska upotreba probiotičkih formulacija u kliničkoj praksi. Clin Nutr. 22. jun 2010. [Epub ispred]
Sullivan A, Nord CE. Probiotici i gastrointestinalne bolesti. J Intern Med. 2005 Jan; 257 (1): 78-92.